Prof. dr Staniša Stojiljković: Moramo da povratimo kontrolu nad svojim zdravljem

Za gospodina Stanišu Stojiljkovića sam saznala slušajući  njegova predavanja i gledajući njegova gostovanja na televizijama, gde je predstavljan kao profesor fakulteta u Leskovcu i član Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti. I tek kada sam se malo više zainteresovala za proizvode njegove porodične firme  "SHENEMIL", shvatila sam da smo komšije (selo Gabrovac je skoro pa sastavni deo Niša), što nije osnovni ali je svakako bio važan faktor za odluku da ga zamolim za intervju za moj blog. A što se već posle prvog telefonskog poziva izrodilo u dogovor o seriji tekstova pod generalnim naslovom "zdrav život", koje ću objavljivati u skladu sa interesovanjem čitalaca bloga. 



Prof. dr Staniša Stojiljković je, inače, šef katedre za tehnološko inženjerstvo Tehnološkog fakulteta u Leskovcu.



  • Na početku, molim Vas da nam objasnite šta je tehnološko inženjerstvo, kojom njegovom oblašću se najintenzivnije bavite i koliko je ono značajno u uslovima kada nas hemija i hrani i truje i čini nas čistima i zagađuje nas i leči nas i uništava nam zdravlje istovremeno?


Tehnološko inženjerstvo je širok spektar tehnologija koji uključuje celovito  inženjersko sagledavanje fizičko-hemijskih, biohemijskih, mikrobioloških, farmaceutskih, prehrambenih, tekstilnih, metalurških i drugih procesa. Razvoj civilizacije prati pre svega razvoj širokog spektra tehnologija. Pomenuo bih nove pravce razvoja tehnologija koji imaju za cilj čistije, ekološki manje invazivne tehnologije proizvodnje hrane, kozmetike i farmaceutskih proizvoda.  Zapravo, to je ekološko inženjerstvo koje podrazumeva ekološke procese proizvodnje u širokom spektru tehnologija. Na primer, ekološki postupci proizvodnje hrane. To ne mora biti savremena organska proizvodnja. Može biti mala zanatska radionica ili mala porodična firma koja proizvodi na primer hleb i pecivo ili pak domaći sir, kačkavalj, kajmak...

DISANJE I VOŽNJA "POD SAUG"

  •  Slušala sam jedno Vaše predavanje na kojem ste govorili i o značaju pravilnog disanja i žvakanja hrane. Zamolila bih Vas  da čitaocima mog bloga kažete šta je u stvari pravilno žvakanje i disanje i koliko su oba bitna za naše zdravlje.


  Sistem prerade hrane je povezan sa sistemom disanja. Žvakanje hrane predstavlja prvi stepen prerade hrane. Žvakanjem hrane mozak dobija informacije kakav karakter hrane ulazi u organizam, da bi pripremio armiju enzima i hormona za kasniju preradu hrane. Disanjem preko nosa, obezbeđujemo kvalitetan sastav vazduha u plućima odnosno u arterijskoj krvi. Sistem disanja i sistem prerade hrane se udružuju u jetri i na taj način stvaraju uslove za energizaciju organizma. Možemo ih uporediti sa karburatorom, gde se vazduh i goriva smeša udružuju. Vožnja pod ,, saug ,, je uvek samo za start motora bitna. Sve osobe koje iz bilo kog razloga loše dišu, imaju problema sa venskim sistemom.


Šta nam govore gasovi, nadimanje i neredovna stolica, kada je stanje našeg organizma u pitanju i kako ih regulisati?

Ako je loš saobraćaj u organizmu, sigurno da će biti zastoja. To važi  kako za ubrzani tako i za usporeni metabolizmom. Neki od gasova su normalna posledica metabolizma. Međutim, neki od gasova su često posledica ili lošeg metabolizma ili loše kombinacije hrane ili pak nesposobnosti organizma generalno na svim nivoima prerade hrane da stvara energiju. Nadutost je zadržavanje gasova. Zadržavanjem gasova obavlja se mehanička tenzija - pritisak na unutrašnje organe (dijafragmu, bešiku, reproduktivne organe), čime se organizam dovodi u sopstvenu klopku. Sve namirnice, bilo da su biljnog, bilo  životinjskog porekla, koje sadrže sumpor (kupusnjače na primer, meso, riba, mahunarke...), mogu pri lošoj probavi stvoriti vodonik sulfid, gas koji je nepoželjan u crevnoj flori. On ubija probiotske bakterije, odnosno ne omogućava njihov razvoj u debelom crevu. U mojoj knjizi Nadimanje i gasovi opširnije sam obrazložio nastajanje gasova u digestivnom traktu.



I dok je, rekosmo, ugljen dioksid  normalna pojava, vodonik, metan, ugljen dioksid, vodonik sulfid, nisu poželjni ili nisu stalno poželjni. Nekada je brzina prolaska hrane kroz digestivni trakt mnogo bitnija od samog karaktera hrane. Prebrzom ili presporom preradom hrane dolazimo do disfunkcija. Zadržavanje gasova koje prati nadimanje, nekad i opstipacija u dužem periodu vremena, su  pogubni za naš organizam, pogotovo za žensku populaciju. Stalno hladne noge, nadimanje i zatvor ukazuju da naš digestivni trakt ne radi dobro, pogotovo debelo crevo. Tada nastaju problem sa bešikom, reproduktivnim organima, što indukuje čitav spektar problema (nervoza, loše spavanje, grčevi u listovima  u toku noći, pohlepa za slatkišima i testeninama...)

URAVNOTEŽENOST FIZIOLOGIJE I PSIHOLOGIJE U ORGANIZMU

  •      Šta je u stvari korespodencija sa samim sobom, za koju se zalažete govoreći o zamkama ishrane koje vrebaju savremenog čoveka?

Takozvani baj-pas  ili povratna sprega je ravnotežan odnos fiziologije i psihologije u organizmu. Često kažemo da imamo nervozno debelo crevo. U stvari naše debelo crevo ne radi dobro, jer prethodni postupci prerade hrane nisu omogućili ravnotežnu preradu i došlo je od disfunkcije. Debelo crevo pored ostalih funkcija treba da stvara kompleks B vitamina koji je odgovoran za naše ponašanje. Ukoliko debelo crevo nema kapaciteta, onda smo nervozni i posežemo  za slatkišima…


  • Zašto je štetno nalivati se, kako Vi kažete, vodom posle obroka?

Povećanjem zapremine želuca, smanjuje se koncentracija želudačne kiseline, čime se onemogućava transformacija hrane. Za vreme obroka generalno se ne treba nalivati. Povećanjem zapremine želuca stvaraju se uslovi za razvoj neželjenih bakterija, koje izazivaju fermentaciju i druge neželjene posledice. Nalivanjem u toku obroka stvaramo uslove za lošu probavu hrane.


  • Kako glina može pomoću čovekovom zdravlju i na čemu se zasniva njena moć?


Glinu su koristile sve civilizacije, na svim kontinentima, od Inka i Asteka u Americi do Aboridžina u Australiji. Glina svojim sastavom i svojim svojstvima je bila i hrana i lek. Ona nije samo čistač pozitivnih naelektrisanja u digestivnom traktu (neki teški metali i neperađeni protein), već  je sredsvo za reparaciju i stabilizaciju digestivnog trakta. U knjizi Moć gline  opisao sam različite načine primene gline kroz istoriju. Posebno je obrađena primena gline u humane svrhe. Glina se koristi kao napitak, zatim i kao kozmetički preparat za mazanje. Koristi se i  kao dodatak vodi za kupanje u čemu je, možda, njena najveća moć.

  • Da se osvrnemo na Vašu knjigu Mršavljenje i detoksikacija u kojoj kažete: "Moramo da povratimo kontrolu nad svojim zdravljem. Čini se da čovek odbija da preuzme odgovornost za svoje probleme." Možete li nam u nekoliko rečenica, za početak ( s Vašim dopuštenjem najavljujem seriju tekstova na mnoge aktuelne teme vezane za ishranu, zdravlje, disanje, probavu, ali i lepotu) izneti osnovne teze iz ove knjige?


Nažalost, knjiga Mršavljenje i detoksikacija je nestala sa tržišta. Inače, ona predstavlja kritički provokativni pristup procesima u organizmu. Kad je naše zdravlje posredi, mnogo je toga što možemo da učinimo sami da bi smo poboljšali status svog organizma.
Upravo je u procesu štampanja u Laguni moja najnovija knjiga MOĆ I NEMOĆ ORGANIZMA, koja na popularan način opisuje šta sve naš organizam može ako ga pravilno usmerimo. Takođe, ako ga ne cenimo, on ide stranputicama, stalno nas dovodeći u stanje neizvesnosti.


  •   Kakva je sudbina Vaše starter kulture, budući da se sve više uveravamo u štetne efekte kvasca koji je u masovnoj upotrebi?


Intenzivni sistem detoksikacije i oporavka ljudi koji je već primenilo više hiljada osoba me je inspirisao da celovito sagledavam procese prerade hrane. Veliki problem predstavljju pekarski proizvodi. To je navelo da se upoznam sa par stotina patenata, disertacija na temu kiselomlečnih starter kultura. Zahvaljujući saradnji sa firmom "Danija" u Prokuplju koja je poznata po izvozu bureka, uspeo sam da napravim domaći kvasac sa probiotskim bakterijama u prahu koji je sada komercijalni proizvod. Priprema testa za bilo koju namenu podrazumeva transformaciju kako skroba tako i proteina brašna. Za razliku od industrijskog kvasca, domaćim kvascem koji ima širok spektar probiotskih bakterija i divljih kvasaca, uspevamo da skrob i protein brašna transformišemo u lako usvojiv oblik. Njega koristimo kod proizvodnje hleba, pita, pica, tortilja, krofni, kolača, boze i sličnih proizvoda.


  •   Vaša porodična firma SHENEMIL nudi niz zanimljivih proizvoda na bazi prirodnih preparata. Možete li nam reći nešto o njima?


Naša porodična  proizvodnja egzistira već dvadeset godina, ali je zvanično registrovana 2003. Imamo oko trideset proizvoda, sa tendencijom stalnog širenja. Osnovni proizvodi su pasta za zube na bazi gline bez penušavaca, biomaska, glina za celulit, glina za vene, glina za reumu. Jedan od specifičnih proizvoda je termoglina koja je trajnog karaktera. Ona kada se zagreje može nekoliko sati da greje bilo koji deo tela (vrat, noge, zglobove, kičmu...). Posebno treba izdvojiti ulje DENTAL koje se bućka u ustima 10 do 20 minuta. Naš sajt  je  www.shenemil.rs .


  •   Imate li recept za detoksikaciju organizma  i preparate koji tome pomažu i koliko je obično dug taj proces?


Sistem čišćenja organizam ne treba da bude samo metla, već i proces oporavka onih delova koji ili nisu dobro radili ili su zabušavali. Zbog toga sam 2003. godine kao predavač u Školi javnog zdravlja prezentovao Sistem intenzivnog programa detoksikacije i oporavka organizma koji uključuje dvadesetak proizvoda sa jasno definisanim uputstvom. Njega je primenilo do sada više od 5000 osoba. Organizam je složen sistem koji je suptilno povezan. Moje je mišljenje da popularizacija delimičnih metoda čišćenja, pogotovo uvoznih, kojih ima na stotine, ne može sa većom verovatnoćom da oporavi organizam od sistemskog pristupa. Na mnogim predavanjim sam kroz šalu naglašavao osobama koje su se žalile da su sve i svašta probale ali da nisu rešile osnovni problem, da one stalno imaju delove za bicikl, ali nikako da bicikl sklope i da ga voze. Upravo ovo poređenje ukazuje da prvo treba da odredimo status svog organizma. Ja taj status popularno nazivam MAPOM organizma. Kroz razgovor u trajanju od 10 do 20 minuta, možemo odrediti status organizma. (Na primer, da li su  vam stalno hladne noge, da li imate svrab po telu, da li dobro spavate, da li ,,krkate,, slatkiše i sir, da li nemirno spavate, da li vam je suva koža ili su vam slabi nokti…). Tada pristupamo sistemskom pristupu detoksikacije i oporavka organizma. U mojoj dvadesetogodišnjoj praksi bilo je klijenata, od beba sa ekcemima, dece sa autizmom, do specifičnih autoimunoloških oboljenja poput kancera. Posebno treba obratiti pažnju na problem neplodnosti mlade populacije. Mišljenja sam da buduće mame pre začeća, treba par meseci da posvete jačanju svog organizma, da bi vitalizirale reproduktivne organe.


  •   Koje namirnice dostupne savremenom čoveku Vi lično izbegavate i zbog čega? Kako se hranite, kako živite, kako protiču Vaš radni dan i dan odmora?


Naša porodica  ne kupuje ili veoma retko koristi polutrajne mesne proizvode, veoma malo koristimo mlečne proizvode. Veoma retko kupujemo industrijske slatkiše i slane grickalice. Ovim izbegavamo unos velikog broja dodataka - aditiva koji u većim količinama mogu biti pogubni za organizam. Jedemo semenke, orašaste plodove, sezonsko voće  (godišnje za period zime kupujemo po  100 kg domaćih sorti jabuka šarunke, budimke, pogačare, šumatovke...), domaće pekmeze sa veoma malo šećera, kompote od višanja, kajsija i trešanja koje sami radimo…. Ja lično sa decom  više puta godišnje dimim  slaninu meso i ribu, pre svega šarana i ponekad skušu.
Pokušavam da sistem vrednosti koji sam  nazvao Balkanoterapijom primenimo u svojoj porodici ne zapostavljaući tradicionale metode i hranu našeg podneblja.
Umesto soli  već 20 godina koristimo slani sos od šljiva koji je naš budući proizvod.
Mi živimo u selu Gabrovac nadomak Niša, u kući oko koje je 35 ari placa. Moj radni dan kada nisam na fakultetu je ili u mojoj popularnoj ,,laboratoriji,, (pre bi to bila ,,inventivna radionica,,). Stvorio sam uslove da mogu sa reči da pređem na dela. Već razvijam aromatična crna vina koja ventiliram, pasterizujem i obogaćujem ekstraktima lekovitog bilja sa Vlasine. Razvijam i aromatične rakije sa bazom  lozovače.
Moja ideja je da razvijem istraživačko-razvojni centar koji bi pored razvoja i proizvodnje pružao i konsultativne usluge zanatskim radnjama, malim i srednjim preduzećima u spektru tehnologija sa predznakom ,,ekološki,,. Uzorci našeg domaćeg kvasca su poslati u Ameriku i Australiju. Sa firmom "DANIJA" težimo ka izvozu domaćeg pekarskog kvasca.
Inače, sa nemačkom firmom SKINECO, gospodinom Sašom Đakovićem i njegovom suprugom Kristinom,  koja se bavi proizvodnjom i distribucijom prirodne kozmetike, razvijamo desetak proizvoda za nemačko tržište. To su pasta za zube na bazi gline, pasta za zube na bazi gline i aktivnog uglja, šampon za telo na bazi gline, šampon za telo sa glinom i aktivnim ugljem, osveživač daha, kreme za suvu i masnu kožu, bebi šampon i drugi.

Naša porodica je zaokupljena proizvodnjom, distribucijom i naplatom. Supruga Danijela je vlasnik firme, a naša deca Miloš i Milena i njihovi partneri Miljana i Janko, su upošljenici porodične firme SHENEMIL.

Napomena: ovo nije plaćeni tekst, ali jeste reklama jednog koncepta zdravog života. A od interesovanja čitalaca bloga zavisi na koje teme ću razgovarati sa dr Stojiljkovićem.

Нема коментара

Volela bih da razmenimo mišljenja na ovu temu. Hvala.